Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Zakon o zaštiti akumulacija Modrac

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Recikliranje plastike

 
 
Sve donedavno nije postojao uspješan način recikliranja plastičnog otpada, jer je separacija raznih polimera praktično nemoguća, a postupak za obradu miješanih polimera nije postojao. Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraživanja kojima se može iskoristiti plastični otpad i time ujedno smanjiti onečišćenje okoline.

Unazad 20 godina Japanska industrija počela je s proizvodnjom strojeva koji mogu prerađivati miješani i onečišćeni otpad za proizvodnju artikala koji se koriste kao zamjena za drvo i beton. Početkom 1975. godine bilo je u radu u Japanu više od 20 takvih strojeva koji proizvode oko 40.000 tona gotovih proizvoda godišnje. Postupak više nalikuje lijevanju nego li uobičajenim postupcima plastičnih masa. Primjenjuje se vrlo nizak pritisak, što omogućuje korištenje jeftinih kalupa, kadkad i od aluminijuma. Izrađeni proizvodi uglavnom služe kao zamjena za drvo jer su jeftiniji i otporni na vatru, atmosferske uticaje, gljive, kukce, a mogu se obrađivati alatom za obradu drveta. Otpad koji ulazi u takav stroj mora sadržati 80% termoplasta (PVC, polietilen, polistiren, najlon i dr.), a ostalo može biti papir, alu folija blato, pijesak itd.
 
 Recikliranje plastičnog otpada

Otpadna plastika koja nastaje u pogonima prerađivača obično se sastoji od jedne vrste polimera i može se ponovo upotrijebiti, kao i odbačena plastika koja se skuplja u raznim relativno velikim konzumnim područjima (najčešće razne vrste jednokratno upotrebljivane ambalaže). Ponovna upotreba palstičnog otpada je recikliranje. Reciklirani materijali se u određenom omjeru dodaju u svježi materijal i ponovo prerađuje pa se na taj način postiže niža cijena proizvoda.
 
 
Kontejneri za separatno prikupljanje plastičnih boca

Plastični se otpad može ukloniti spaljivanjem uz iskorištenje energije koja se oslobađa.

Problem pri spaljivanju plastičnog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekološke sigurnosti.

Jedan od uzroka rasta količine plastičnog otpada je nepovratna plastična ambalaža (90% robe se nudi u nepovratnoj plastičnoj ambalaži).

Mjere

Preduzimanjem mjera ograničenja upotrebe plastične ambalaže narušilo bi savremeni način snadbijevanja životnim namirnicama. Veliki dio namirnica ne bi se mogao upotrebljavati izvan ograničenog prostora, jer se ne bi mogli zadovoljiti higijenski i zdravstveni propisi. To se prije svega odnosi na smrznute namirnice, proizvode mliječne industrije i riblje prerađevine.
 

Po svemu sudeći, nemoguće se odreći jednokratne plastične ambalaže, pa i uz cijenu povećanja količine plastičnog otpada. Skuplja li se taj otpad pravilno i prerađuje li se, odnosno dstranjuje na zadovoljavajući način, problem onečišćenja okoline biti će mnogo manji, a time će se bolje čuvati priroda i njezina dobra.

Kako se plastika proizvodi od prirodnih resursa, nafte i zemnog gasa, mora se paziti i na ove zalihe. Prosječan građanin BiH troši oko 1000 plastičnih kesica godišnje. Odbačene kesice uglavnom završe na divljim deponijama ili se spaljuju. Pri spaljivanju 4 plastične kesice potroši se onoliko kiseonika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan, što govori o opasnosti korištenja i spaljivanja plastike. O tome govori i podatak da razgradnja različitih proizvoda od plastike traje od 100 do 1000 godina.

Mnoge zemlje u svijetu su odavno organizovale sakupljanje, otkup i recikliranje plastike, tako da se uveliko zarađuje na ovoj sekundarnoj sirovini.Primjer znatne koristi od recikliranja plastike je podatak iz njemačke (2001.). Sa ušteđenom energijom korištenjem stare plastike moglo je 1.8 miliona domaćinstava u Berlinu da se snabdije el. energijom 130 dana. U novcu, ta ušteda je iznosila 523 miliona maraka!

Broj posjeta: 261.056
Danas: 9

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


1,1 milijarda ljudi, tj. 1/6 svjetske populacije, nema pristup čistoj vodi. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter