Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Zakon o zaštiti akumulacija Modrac

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Sa javnih površina

 
 
Otpad sa javnih površina nastaje na ulicama, trotoarima, pijacama, parkovima, dvorištima, parkinzima i dr. površinama, i to kao:
  • organski stabilne materije (otpaci bilja, papir, opušci cigareta, kutije od cigareta, razna ambalaža i sl.) i
  • organski nestabilne materije (otpadci od hrane i od životinja), te prašina pješčani mulj i blato. 
Industrijski i miješani industrijski otpad

Industrijski otpad je onaj koji nastaje u procesu proizvodnje i nije više pogodan za vraćanje u proizvodni proces. Sastoji se od raznovrsnih stabilnih i nestabilnih elermenata organskog i neorganskog porijekla.

Industrijski otpad dobijen na jednom stadiju proizvodnje, može dobro biti upotrijebljen kao sekundarna sirovina u drugom tehnološkom procesu. Pored koristi koja je prisutna u takvim uslovima, industrijski otpad može biti vrlo štetan sa jakim otrovnim karakteristikama i neugodnim mirisom, naročito ako su nastali u procesima hemijske industrije. Takvi slučajevi zahtijevaju specijalni tretman koji se najčešće rješava u okviru same industrije.

Miješoviti industrijski otpad je heterogenog sastava koji potiče iz prostorija firme, po sastavu je sličan kućnom otpadu. Sastoji se od papira, kartona itd. sa malo inertnih tvari.

Čvrste zagađujuće materije, najčešće: pepeo, čađ, prašina, šljaka, su prateći produkti sagorijevanja fosilnih goriva u termoelektranama. Pepeo, čađ i ugljena prašina izlaze kroz dimnjake i raznose se vjetrom sa deponija. Ovi zagađivači se raznose po okolini prilikom transporta.

Čvrsti otpad, uglavnom, ostaje poslije sagorijevanja uglja. U sastavu uglja nalazi se znatna količina raznih mineralnih sastojaka. Ovi sastojci umanjuju uglju toplotnu moć i intenzitet sagorijevanja, a uslovljavaju pojavu visoke koncentracije lebdećeg pepela u dimnim gasovima.

Od čvrstih otpadnih materijala, najveći procenat je pepela i šljake. Ovih otpadaka je približno 20% od početne količine uglja, što je u zavisnosti od vrste i kvaliteta goriva.

Pepeo i šljaka se obično hidrauličkim putem transportuju do mokre deponije. Pored toga se na ovaj način u kasnijoj fazi zagađuje zemljište i voda, a troše se i velike količine vode. Utrošak vode za transport otpadnih materijala po jednoj elektrani iznosi do 2000 m3/h.

Rastvorene komponente pepela na mokrim deponijama su u hidrauličkoj vezi sa podzemnim vodam, tako da predstavljaju potencijalne zagađivače vode za piće.
Ovi sastojci povećavaju koncentraciju soli. To su rastvorene soli Ca i Mg. Poneka od ovih komponenti može da se javi u količinama većim od maksimalno dozvoljenih. Poneke od komponenata mogu podzemnim putem stići u vodu za piće, kao npr. Pb, Ba, Se, Kr, mogu da budu vrlo opasne, jer su otrovi za ljudski organizam.

Velika pepelišta i šljakišta opterećuju težinom zemljište, pa se na ovaj način može podići nivo podzemnih voda, pa one mogu izbiti na površinu. To može izazvati nove probleme.

Danas postoje razne vrsta otpadnog materijala kojim se opterećuje zemljište. U svijetu već ima oko pet miliona pronađenih hemijskih supstanci od kojih je u stalnom opticaju oko 70000 vrsta. Nekoliko hiljada novih pronađe se svake godine. Od njih, oko 10% odmah stiže na tržište. Prilikom proizvodnje, trošenja ili odbacivanja poslije upotrbe ili u toku tehnološkog procesa, direktnim bacanjem, transportovanjem, deponovanjem ili indirektno vazdušnim ili vodenim putem, ovim materijalima se zagađuje zemljište.

Deponije pepela, jalovine i šljake imaju razorno dejstvo na kvalitet zemljišta.Takođe, i razni toksični materijali od industrije i poljoprivrede: boje, lakovi, bojni otrovi i drugi pesticidi, herbicidi, razne opasne materije preko agresivnih otpadnih voda i kiselih kiša. Mineralna đubriva dovode do promjene osobina i kvaliteta zemljišta i to naročito u mikrobiološkom pogledu.

Prema nekim podacima iz 70-ih godina ukupna količina otpadnih produkata u svijetu iznosila je 50 milijardi tona godišnje. Samo u Sjeverno more, svake godine se izbacivalo oko 2 miliona tona industrijskog otpada. Od ovih otpadaka stradaju podvodna fauna i flora, a morskim strujama i talasima ugrožava se priobalno zemljište. Naročito su ugrožena mnoga ostrva.

Vještački proizvedeni materijali predstavljaju poseban problem kada se kao otpad nađu u životnoj sredini. On može dugo da se održi, jer ga mikroorganizmi ne razlažu. U poslednjoj deceniji njihova, ukupna produkcija porasla je za više od 50%. Oni danas donose veliku korist proizvođačima. Međutim, prilikom njihove proizvodnje kao nusprodukt, javljaju se štetne otpadne materije. Mnoge fabrike pod vidom poslovne tajne kriju sastav otpadnih materija, a njihovo štetno dejstvo će se odraziti na različite načine. Često se dešava da se i ne znaju lokacije ovakvih i sličnih deponija. Ne vodi se nikakav katastar o njihovim lokacijama i sastavu, te tako, neki industrijski objekti svoje otrove skrivaju na deponije koje će se otkriti tek onda kada se osjeti njihovo negativno dejstvo, često sa lokalnim posljedicama.

Broj posjeta: 252.186
Danas: 70

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Da li ste znali da je za proizvodnju 1 litra piva potrebno 20 litara vode? Koliko dugo možemo ugasiti žeđ jednim litrom piva? detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter