Samit o klimatskim promjenama od 7. do 18. decembra/studenog 2009. u Kopenhagenu

Između 200 miliona i milijardu ljudi je potencijalno ugroženo klimatskim promenama, što može da ih povede putem migracija. Oko 145 miliona ljudi je ugroženo stalnim porastom nivoa mora. Emisije štetnih plinova treba prepoloviti do 2050. godine!

Svjetska populacija bi do 2050. godine trebala smanjiti emisiju štetnih plinova za 50 posto u odnosu na emisije registrirane 1990. godine, a najveće smanjenje bi trebalo doći od bogatih država, stoji u prijedlogu dokumenta koji je napravila Danska pred razgovore o klimatskim promjenama, koji će biti održani od 7. do 18. Decembra u Kopenhagenu.

Dokument, čija je kopija došla u posjed agencije Reuters, trebao bi biti osnova političkog dogovora na kraju samita. Prema ovom papiru, svjetski lideri će uzeti 2020. godinu kao onu u kojoj će biti najviše emitovani plinova koji izazivaju efekt staklenika na planeti.

U dokumentu ne stoji ključni zahtjev siromašnih država, a to je vrijednost emisija plinova razvijenih država u međuvremenu. Također, navode se i nastojanja da se globalno povećanje temperatura mora zadržati na 2ºC.

Danski premijer Lars Loke Rasmusen (Lokke Rasmussen) izjavio je da želi "politički obavezujući" dogovor koji jasno pokazuje obaveze svake države, te da do naredne godine dogovor treba biti pretvoren u zakonski tekst.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso nada se da će svjetski samit u Kopenhagenu o klimi biti "odskočna daska" za novi sporazum, koji ne mora biti postignut u decembru.

"Mi radimo na tome da dobijemo operativan sporazum, koji će biti utemeljen na istinskim političkim angažiranjima svih strana, kojima doprinose svi veći akteri. Barroso se nada da će konferencija u Kopenhagenu završiti s "jednostavnim, razumljivim i jasnim tekstom, obavezujućim za sve zemlje".

"Nastojimo da sačuvamo sve bitne elemente sporazuma iz Kyota, uključujući ove velike zemlje zagađivače koje ga dosad nisu potpisale ili ratificirale, niti preuzele obaveze", precizirao je on.

On je istakao da dogovor postignut u Kopenhagenu mora uključiti specijalne i pojedinačne brojke o smanjenju emisije plina i detaljan finansijski plan koji će pomoći zemljama u razvoju.

Borroso je dodao i to da konkretne akcije moraju doći, ne čekajući novi obavezujući sporazum, jer se "klimatske promjene već sada dešavaju".

"Vrlo često govorimo o ciljevima za 2020. i 2050. godinu, neki zaboravljaju da klimatske promjene ne počinju s tim datumima već da mi njene posljedice i sada osjećamo, i to na jedan istinski dramatičan način u nekim zemljama svijeta".

Pred Samit o klimi se sve češće govori, što pokazuje sve više studija, da je ogroman broj ljudi koji mijenjaju mjesto boravka zbog klimatskim promjena.

Do sada nema mnogo studija o međusobnim uticajima klimatskih promjena i migracija. No, jedno je sigurno, kaže Jeni Klugman, autorka izveštaja Ujedinjenih nacija o razvoju: faktori životne sredine imaju uticaj na kretanja stanovništva u zemljama u razvoju:

Na primjer, na južnoj polovini afričkog kontinenta, polovina obradivog zemljišta će tokom narednih godina postati isušena. Na Himalajima će topljenjem glečera biti pokrenute vodene mase koje će takođe uništiti veliki dio oranica. Nestanak obradivog zemljišta je jedan od glavnih razloga za migracije sve većih razmjera, potvrđuje Aderanti Adepođu iz Afričke mreže za istraživanje migracija iz Nigerije.

„Mnogo faktora se spojilo: uništavanje životne sredine, poplave, subvencije za poljoprivredne proizvode razvijenih zemalja. Posljedica toga je da mnoge afričke zemlje uništavaju svoju prirodu kako bi mogle više da proizvode i isporučuju. Poljoprivreda je od životne važnosti za mnoge afričke zemlje. Mnogi od nje više ne mogu da žive i zato napuštaju svoja mesta, pa i svoju zemlju“.
Između 200 miliona i milijardu ljudi je potencijalno ugroženo klimatskim promenama, što može da ih povede putem migracija. Oko 145 miliona ljudi je ugroženo stalnim porastom nivoa mora. Predstavnici ugroženih zemalja traže od razvijenih država da im pomognu kako finansijski, tako i većim pravima za doseljenike.

U razgovorima Ujedinjenih nacija o klimi, jedna tema je uvek sporna. Reč je o adaptaciji, odnosno sprovođenju mjera prilagođavanja klimatskim promenama. Industrijske zemlje još ne obećavaju ništa, iako je tim promenama teško pogođeno bar 100 zemalja.

Više o Samitu: http://en.cop15.dk/

Pripremio: Sejfudin Agić