Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

POVODOM SVJETSKOG DANA HRANE, 15/10/2015
 

Odgovornom kupnjom proizvoda iz ribarstva osigurat ćemo bolju budućnost ribe

Među ciljevima novog EU projekta koji provodi WWF je osigurati potrošačima, novinarima, trgovcima i tvrtkama koje se bave uslužnim djelatnostima u gastronomiji sveobuhvatne informacije o održivim proizvodima iz ribarstva 

Povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava svake gocdine 16.10. , svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava na zastrašujuće učinke „praznog” mora na ljude i prirodu. Ističu kako hrvatski i europski potrošači mogu napraviti razliku upravo svojim izborom ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva. Čak 61 posto globalnih zaliha ribe lovi se do maksimuma dok je 29 posto potpuno izlovljeno. Tri milijarde ljudi oslanja se na ribu kao osnovni izvor bjelančevina.

"Prihodi i sigurnost tj. dostupnost hrani za više od 800 milijuna ljudi ovisi o ribarstvu , od kojih većina živi u zemljama u razvoju", kaže Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo WWF Adria. “Upravo su kupci oni koji mogu napraviti pozitivnu promjenu ovog lošeg trenda ukoliko se informiraju i odgovorno kupuju proizvode iz ribarstva. Svoje potrebe za proizvodima iz ribarstva zemlje u regiji velikim dijelom namiruju uvozom“, dodaje Kanski ističući da je Europa najveći uvoznik proizvoda iz ribarstva na svijetu, a gotovo polovica dolazi iz zemalja u razvoju.

Kada se govori o morima koja su nekada obilovala ribom, za razliku od današnje situacije, vrlo je važno naglasiti društvenu odgovornost potrošača. Izbor ribe i proizvoda iz ribarstva koji dolaze iz održivih izvora (prilikom kupnje ili konzumacije) ima direktan utjecaj na kvalitetu života ljudi u Europi i diljem svijeta. S time u skladu, preporuka WWF-a je da se što više kupuje lokalno ulovljena ili organski uzgojena riba. S obzirom na visoki postotak ribe iz uvoza, proizvodi iz ribarstva koji su certificirani MSC (Marine Stewardship Council) ili ASC (Aquaculture Stewardship Council) certifikatom, također su odgovoran i dobar izbor. Preporuka WWF-a kod kupnje ribe je izbjegavanje nedoraslih riba, odabir različitih vrsta i obraćanje pozornosti na deklaraciju koja se nalazi na svakom proizvodu iz ribarstva sukladno sa zakonskom EU regulativom.

Od 1960. godine, globalna potrošnja ribe i proizvoda iz ribarstva se udvostručila, a globalni riblji fond je prepolovljen, istaknuto je u nedavno objavljenom „Izvještaju o plavom planetu“. Samo količina ribe koju smo izgubili zbog pretjeranog ribolova mogla je osiguravati egzistenciju oko 20 milijuna ljudi godišnje. "U vremenu u kojem svjetska populacija ubrzano raste, javlja se i povećana potražnja za proizvodima iz ribarstva, stoga je odgovorna, odnosno održiva potrošnja ribe neizbježna. Samo odgovorne odluke o kupnji ribe mogu osigurati da će riba ostati izvor hrane, prihoda i važan gospodarski sektor u budućnosti ", kaže Danijel Kanski. 

WWF nastoji osigurati potrošačima, novinarima, trgovcima kao i tvrtkama koje se bave uslužnim djelatnostima u gastronomiji sveobuhvatne informacije o održivim proizvodima iz ribarstva. Stoga je lansirana nova internetska stranica www.fishforward.eu na čak 11 jezika, na kojoj se mogu pronaći razne informacije na temu globalne međuovisnosti, utjecaja kupnje na društvo i okoliš te preporuke prilikom kupovine za potrošače, kao i preporuke tvrtkama te donosiocima odluka. 

Kontakt za medije: Martina Šubašić, koordinatorica za komunikacije i odnose s korporacijama, msubasic@wwf.panda.org, +385 95 256 7773

O projektu Fish Forward

Cilj projekta sufinanciranog od strane Europske unije je podizanje svijesti diljem Europe o odgovornoj konzumaciji proizvoda iz ribarstva. Fokus projekta upravo je na marketingu, komunikacijama i istraživačkim aktivnostima tijekom naredne tri godine. Projekt je započeo tijekom Europske godine za razvoj 2015, a u njemu sudjeluje 11 zemalja: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska. Više saznajte na www.fishforward.eu

Poslijednje novosti iz grupe

WWF POVEZUJE LJUDE S PRIRODOM NACIONALNOG PARKA UNA, 01/12/2015
Eko-turizam Dinarskog luka pod prijetnjom hidroenergetike, 26/07/2015
Za povlačenje Odluke o gradnji malih hidroelektrana zaslužni su isključivo građani i organizacije, 25/07/2015
Učimo od komšija: Labin protiv nove termoelektrane, 30/03/2015
Korištenje energetski učinkovitijih uređaja smanjuje i račune

, 25/02/2015
Podaci za Ginisovu knjigu rekorda! Koliko su (ne)efikasni naši rudnici i ima li izlaza?, 31/01/2015
Obnovljivi izvori energije su naša budućnost, 19/01/2015
Pare za sunce, 10/12/2014
“Malim koracima za bolju budućnost”, 21/05/2014
Jezero Starača, 29/04/2014

Broj posjeta: 412.499
Danas: 39

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Prljavi veš treba prati samo ako je veš mašina puna. Našina napunjena do pola troši oko 50% više energije. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter